Poznato kada bi BiH mogla predati zvaničnu aplikaciju za SEPA-u i kada se očekuju prve transakcije
Bosna i Hercegovina je sve bliže SEPA sistemu, oba entiteta usvojila su potrebne zakone, koji su bili neophodni da bi BiH bila spremna da preda zvaničnu aplikaciju za pristupanje ovom jedinstvenom području plaćanja u eurima.
Nakon što je 25.marta ove godine usvojen u svom nacrtu, Narodna skupština Republike Srpske 9.jula je usvojila Zakon o platnim uslugama, dok je Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, u utorak usvojio usaglašeni tekst neophodna tri zakona; Zakon o platnim uslugama, elektronskom novcu i računima za plaćanje. Podsjećamo, ranije su usvojeni u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Proces usvajanja zakona
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) proteklih mjeseci koordinirala je proces pristupanja na državnom nivou.
Kako je ranije za Forbes BiH pojasnila guvernerka CBBiH Jasmina Selimović, u decembru prošle godine predat je nacrt aplikacije Evropskom platnom vijeću i DG FIZMA-i, institucijama pri Evropskoj komisiji, zaduženim za analizu dokumenata.
“Centralna banka je uradila svoj dio posla kada je riječ o našoj regulativi, sada radimo na tehničkim pripremama za pristupanje”, kazala je Selimović.
Ono što je sada pred BiH, nakon usvajanja ključnih zakona je podnošenje zvanične aplikacije. Evropsko platno vijeće tri puta u toku godine prima aplikacije na razmatranje.
“Prvi rok nam je sada u maju, tako da ukoliko institucije stignu, odnosno institucije koje usvajaju zakone, zakonodavni organi, naši parlamenti i skupštine, usvoje zakone do tada mi ćemo biti spremni za maj. Ako ne, onda nam ostaje tek period u novembru”, kazala je u martu Selimović za Forbes BiH dodajući: “Nakon predaje aplikacije Evropsko platno vijeće razmatra, donosi odluku ukoliko je sve u redu o uključivanju zemlje u SEPA platne šeme, ali to ne znači da transakcije mogu krenuti odmah dan nakon toga. Zemlja zatim, mora da prođe kroz šestomjesečnu dubinsku analizu sistema i tržišta da Evropsko platno vijeće konačno da zeleno svjetlo za prve transakcije.”
Šta donosi SEPA građanima i privredi
Govoreći o uštedama za građane i privredu, nakon što BiH pristupi SEPA području, kazala je da bi one po nekim procjenama mogle dostignuti i 100 miliona KM.
“Trenutno naši ljudi plaćaju šest puta skuplje transakcije nego što je to slučaj sa zemljama koje su članice SEPA. To je istraživanje Svjetske banke, a s obzirom na to koliko doznaka generiše naša diaspora, to je nekih 7-8% našeg GDP-a, ja vjerujem da je tu računica potpuno jasna. Mi u ovom trenutku, dakle, građani sa SEPA-om dobit će konačno određenu dozu finansijske fleksibilnosti i postaćemo članica Evropske unije, barem u tom domenu.
Naši poslovni subjekti moći će brže da šalju novac, primaju novac, kada je riječ o transakcijama u eurima, naknade će biti niže i samim time poslovni ciklus će biti predvidljiviji nego što je to sada slučaj”, kazala je Selimović za Forbes BiH.
Koje zemlje su već članice
SEPA područje trenutno obuhvata svih 27 država članica Evropske unije, kao i 14 zemalja koje su uskladile svoje regulatorne i tehničke okvire s evropskim standardima, kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska, Albanija, Srbija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora.
Bosna i Hercegovina obavlja više od 80 posto svoje vanjske trgovine sa zemljama SEPA područja, a većina bh. dijaspore, koja ostvaruje prihode od gotovo 3 milijarde KM godišnje putem doznaka, živi u zemljama SEPA.
